KENNEDYJEVA NOVA GRANICA
John F. Kennedy donio je energiju i inicijativu predsjedništvu. Njegova karizma i stil su osnažili Amerikance i učinili ih optimističnim prema budućnosti unatoč komunizmu u svijetu i siromaštvu u Americi.
 Mentalitet Hladnoga rata, posebno doktrina suzdržljivosti, su okarakterizirali dekadu, kao što je vidljivo u Vijetnamskom ratu. SAD je živio u uvjerenju da se mora oduprijeti komunizmu gdje god da se pojavi. Kennedijeva politika je uključivala povećanje predsjedničke moći, nastavak rasta vojno-industrijskog kompleksa, veći obrambeni budžet te rastući deficit.
Izbori 1960. godine
Do 1960-te vlada je postala moćna sila u životu ljudi. Većina Amerikanaca je prihvatila povećanu vladinu ulogu, iako su postojale konotacije oko toga koliko daleko bi ta ekspanzija trebala ići.
Demokrati su silno željeli da vlada osigura rast i stabilnost te da proširi federalnu potporu za dobrobit obrazovanja. Mnogi Republikanci su prihvatili razinu vladine odgovornosti, ali su se nadali da će smanjiti troškove i uspostaviti veće mjere individualne inicijative. Predsjednički izbori 1960. godine su otkrili naciju gotovo identično podijeljenu između ovih stranaka.
 John F. Kennedy, pobjednik demokrata, sa 43 godine bio je najmlađi predsjednik u povijesti Amerike. Njegov suparnik je bio Richard M. Nixon. U svojoj kampanji je agresivno i uvjerljivo govorio o ulasku u novu dekadu, jer prema njegovim riječima “Nova granica” je tu željeli mi to ili ne. Nova granica je naziv dan Kennedjevu programu unutarnjeg zakonodavstva. Program se sastojao od pomoći državnim školama, federalnim investicijama u masovna prijevozna sredstva te medicinskog osiguranja za starije članove društva. Zakonodavne inicijative su međutim naišle na oprečne stavove u kongresu jer su se demokratski kongresnici i senatori s juga uplašili da bi Kennedy mogao nastaviti ukidanje rasne segregacije započete još u Eisenhowerovo doba.
Kennedy je bio savršena kombinacija dostojanstva, razboritosti i stila. Dobio je 49 % glasova te postao prvi katolički predsjednik u većinski protestantskom društvu.
Gospodarska politika
Jedan od prioriteta njegove vlade bio je da stane na kraj recesije te omogući državi ekonomski uzlet tj. rast. Započeo je pregovore sa stranim državama kako bi stimulirao američki izvoz. 1962.je predložio smanjenje taksa kako bi stimulirao ekonomiju.
Prisilio je čelične kompanije SAD-a da odbace svoje planove za podizanje cijena. Iako su njegovi napori doživjeli privremeni uspjeh, kompanije čelika su nakon par mjeseci ipak podigle svoj cijene.
Cjelokupni zapis njegove legislativne administracije je bio oskudan i nije urodio plodom. Nije prihvatio ciljeve pokreta za ljudska prava dok ga demonstracije Martina Luthera Kinga nisu na to prisilile. Omogućio je tek minimalni porast plaća. Međutim financijski je osigurao i pomogao istraživanju svemira te pridonio da čovjek prvi put stupi nogom na Mjesec što se naposljetku dogodilo 1969. u Apolo 11 misiji.
Utemeljitelj je mirovnog korpusa (Peace Corps) iz 1961. koji je pak financirane od strane kongresa sa narednikom Shriverom na čelu. Zamišljeni su kao pomoć zemljama u razvoju te su trebali ukazivati na prednosti američkog načina života. Bile su otvorene muškarcima i ženama svih godina. |
